Uticaj brzine na nastanak saobraćajne nezgode

Brzina je otežavajući faktor u svim nezgodama. Broj i težina saobraćajnih nezgoda raste kako se povećava brzina. Velike brzine skraćuju vreme koje vozači imaju na raspolaganju za identifikaciju i obradu podataka, kao i vreme za donošenje odluka u vezi sa reakcijama i, konačno, da izvrše određenu radnju. U svakom slučaju, rizik od saobraćajne nezgode je veći ako je brzina veća!

Prema istraživanjima (Taylor et al., 2000; Elvik and Vaa; 2004, Lipovac, 2008 itd.), smanjenjem srednje brzine za 1 km/h, broj smrtno stradalih će biti smanjen za 4%, a broj teško povređenih za 3%. Slično tome Finch et al. (1994), na osnovu istraživanja u naselju i van naselja u Finskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaključuju da povećanje prosečne brzine saobraćajnog toka za 1,6 km/h, dovodi do povećanja broja saobraćajnih nezgoda za približno 5%. S druge strane, ako se broj vozača koji ne poštuju ograničenje brzine dvostruko poveća, rizik nastanka nezgode se povećava za 10%.

Osim brzine, i masa uključenih vozila je važna za ishod sudara. U sudaru između dva vozila različitih masa, putnici iz lakših vozila su uglavnom u znatno gorem položaju od onih u težim vozilima. Razlika u masi određuje koje vozilo apsorbuje koji deo oslobođene energije. Uopšteno govoreći, apsorpcija energije je obrnuto proporcionalna masi vozila.

Dužina zaustavnog puta
Zaustavni put vozila predstavlja put koji vozilo pređe od trenutka uočavanja određene opasnosti, od strane vozača i puta tehničke reakcije uređaja za kočenje, kao i puta neposrednog kočenja.

Put kočenja je put koji vozilo pređe od momenta kada stavimo nogu na papučicu kočnice i izvršimo pritisak na nju do momenta zaustavljanja vozila. Dužina puta kočenja zavisi od: brzine kretanja vozila, vrste i stanja pneumatika, tehničke ispravnosti vozila, opterećenja vozila, od stanja kolovoza (suv, mokar, klizav). Put kočenja na mokrom, klizavom i zaleđenom kolovozu znatno se produžava. Na mokrom kolovozu je skoro duplo duži u odnosu na suvom, na snegom pokrivenom kolovozu četiri puta duži, a na poledici približno osam puta duži.

Put kočenja se takođe povećava i sa kvadratom brzine, što znači da će pri dvostruko većoj brzini put kočenja biti 4 puta duži. Pri brzini od 40 km/h put kočenja je 16 m a pri brzini od 80 km/h je 64 m.